|
|
Računalni crv je samoumnožavajući računalni program sličan računalnom virusu. Dok se virus pričvršćuje i postaje dijelom nekog izvršnog programa, crv je samostalan i ne treba biti dio nekog drugog programa kako bi se širio.
Naziv «crv» uzet je iz znanstveno-fantastičnog romana iz 1970-ih godina The Shockwave Rider čiji je autor John Brunner. Znanstvenici koji su pisali rane znanstvene radove o eksperimentima u distribuiranom računalstvu primjetili su sličnosti između njihovog softvera i programa koji opisuje Brunner te su prihvatili njegov naziv.
Prvog crva koji je privukao širu pažnju, crva Morris, napisao je Robert Tappan Morris Jr. u MIT-ovom laboratoriju za umjetnu inteligenciju. U javnost je pušten u 2. studenog 1988. i ubrzo je inficirao mnogo računala na Internetu u ono vrijeme. Širio se kroz brojne sigurnosne propuste u BSD Unixu i njegovim inačicama. Morris je zbog toga bio osuđen na temelju Američkog zakona o računalnom kriminalu i zlouporabi računala te je dobio 3 godine uvjetne kazne, društveni rad, i kaznu u iznosu od 10 000$.
Osim svojstva replikacije, crv može biti dizajniran da čini i druge stvari, kao što je brisanje datoteka u sustavu domaćina ili slanje dokumenata putem e-maila.Noviji crvi mogu biti višeglavi i nositi izvršne naredbe kao svoj teret. Međutim, i bez takvog tereta uzrokovati kaos samo mrežnim prometom koji uzrokuje svojom reprodukcijom. Tako je npr. MyDoom na vrhuncu svoga širenja uzrokovao primjetno usporavanje Interneta širom svijeta.
Česti zadatak crva je da instalira «stražnja vrata» na inficirano računalo, kao što su to činili Sobig i My Doom. Takva zombie računala koriste pošiljoci spama za slanje junk e-mailova ili skrivanje njihovih web adresa. Vjeruje se da smaperi plaćaju pisanje takvih crva a njihovi autori su bili uhvaćeni kako prodaju popise IP adrese zaraženih računala. Neki čak pokušavaju ucjenjivati kompanije prijeteći DDOS napadima. «Stražnja vata» jednog crva također mogu koristit i ostali, kao što Doomjuice koristi «stražnja vrata» koja je otvorio Mydoom.
Često teoretsko pitanje koje se postavlja u znanostima koje se bave informatikom i umjetnom inteligencijom je mogu li crvi biti od koristi. Tako je npr. skupina crva Natchi pokušala skinuti i instalirati zakrpe s Microsoftove web stranice kako bi popravila razne propuste u sustavu domaćina (one iste kroz koje je i ušla u sustav). To je učinilo pogođeni sustav sigurnijim, ali je i proizvelo znatan mrežni promet – često veći od onog koji čine crvi, resetiralo račuanlo u procesu krpanja, i možda najvažnije, to učinilo bez izričite dozvole vlasnika ili korisnika. Crve kao takve većina stručnjaka ne odobrava bez obzira na zadatak koji izvršavaju.