|
|
Priroda virusa
Virusi se često ponašaju maliciozno, uništavaju podatke i sl. No neki od njih su dobroćudni ili jednostavno iritantni (npr. pokazuju poruke korisniku). Mnogi takvi virusi prikazuju poruke na određeni blagdan ili praznik, dan u mjesecu, čekaju određeni broj infekcija ili se pojavljuju nasumce.
Prevladavajući destruktivni efekt virusa je njihovo nekontrolirano razmnožavanje koje troši ili preplavljuje računalne resurse.
Pojavili su se i "dobri" virusi koji unaprijeđuju programe koje inficiraju, ili brišu viruse. Međutim, oni su rijetki, također troše sistemske resurse i mogu slučajno oštetiti sustav koji inficiraju.
Struktura virusa
Većina virusa se sastoji samo od pronalazača (finder) i replikatora (replicator). Pronalazač nalazi nove datoteke za inficiranje. Svaki puta kada nađe izvršnu datoteku poziva replikator da ju inficira. Zadatak replikatora je da: 1) otvori novu datoteku, 2) pričvrsti virusni kod na izvršnu datoteku, 3) sačuva početnu točku izvršenja, 4) mijenja početnu točku izvršenja tako da pokazuje na novu lokaciju na kojoj se nalazi virusni kod, 5) sačuva stari start izvršne točke tako da se odmah nakon pokretanja virus proširi na tu lokaciju, 6) sačuva promjene u izvršnoj datoteci i 7) vrati se pronalazaču kako bi mu pronašao nove datoteke za inficiranje.
Međutim, ovo se odnosi samo na jednostavne viruse.
Većina virusa ima neku vrstu bombe koja se aktivira kada se ispuni određeni uvijet. Bomba se obično nalazi na početku virusa, i može npr. pokušati izbrisati sve datoteke kreirane na određeni datum, kao što je recimo petak 13. u bilo kojem mjesecu.
Neki virusi također i enkriptiraju svoj kod prije nego što ga pričvrste izvršnoj datoteci kako ih antivirusni softver ne bi detektirao. Prije nego što pokrenu svoj kod ti ga virusi moraju dekriptirati. Kako bi to učinili moraju imati stroj za dektipciju (decryption engine) na samom početku svog tijela i već enkriptiran stroj za enkripciju ( encrypted encryption-engine ) negdje u replikatoru.